Izuzev prazne retorike koju je upražnjavao u prošlosti, Predsjednik Republike Srpske Milorad
Dodik nikada nije povukao niti jedan jedini potez tokom suđenja predstavnicima srpskog naroda
u Sudu BiH prije 10, 15, 20 godina, praktično od samog osnivanja Suda. Ovdje leži ključni
problem povjerenja u Dodikove aktivnosti danas, pa se i u tome može tražiti objašnjenje
odsustva ozbiljnije podrške iskazane u broju okupljenih ljudi pred Narodnom skupštinom tokom
izricanja presude 25. i 26 februara ove godine.
Naime, nakon što je Dodik prvostepeno presuđen na godinu dana zatvora (koju može otkupiti) i
šest godina nemogućnosti bavljenja javnim poslovima na Sudu BiH, odnosno kada je sud
zakucao na njegova vrata, naprasno se „javlja potreba“ da Republika Srpska usvoji set zakona
koji su u najmanju ruku pravno sporni, a koje će Ustavni sud BiH privremeno staviti van snage.
Skupština Republike Srpske usvojila je na posebnoj sjednici u četvrtak, 27. februara zakone
kojima se zabranjuje djelovanje pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine u
Republici Srpskoj.
Usvojenim Prijedlogom zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih
institucija BiH predviđena je zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne
agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u RS.
Javnost je ostala zbunjena već zbog samog naziva zakona (vanustavne institucije BiH) i mnogima
nije jasno kako su neustavne institucije djelovale pune dvije decenije? Odgovor na ovo pitanje
je jasan – ne radi se o neustavnim institucijama. Činjenica da se te institucije ne nalaze u
Ustavu BiH ih ne čini neustavnim, jer se npr. ni BIA u Srbiji ne nalazi u samom Ustavu Srbije. I
sada dolazimo do ključne stvari koju vladajući ne žele da saopšte javnosti u Srpskoj: Ustavom
BiH je predviđena procedura PRENOSA NADLEŽNOSTI sa entiteta na državni nivo, što se radi u
Parlamentu Bosne i Hercegovine (u oba doma). SNSD je baš u tome učestvovao – zajedno sa
ostalim konstitutivnim narodima u Parlamentu BiH usvojili su set zakona kojima se osnovao Sud
BiH, Tužilaštvo BiH i SIPA!
Da ne bude zabune, sve navedene institucije se mogu rasformirati i to vrlo jednostavno – na
identičan način kako su i donijeti, odnosno kroz Parlament BiH. E sada, potpuno druga stvar je
što za to, makar u ovom trenutku, ne postoji politička volja. Svaki drugi način pokušaja
ograničavanja rada ovih institucija NIJE U SKLADU sa zakonom i ustavom Bosne i Hercegovine, a
to je upravo ono što je vladajuća većina u Narodnoj skupštini Republike Srpske uradila i gurnula
sve nas u vrlo neizvjestan period, gdje je i sam epilog čitave situacije neizvjestan.
Međutim, trenutno postoje dva načina kako se navedena kriza može razriješiti:
1) Ili će oni koji su najodgovorniji za usvajanje navedenih spornih zakona na kraju
odgovarati pred institucijama BiH
2) Ili najodgovorniji neće odgovarati čime će de facto dejtonska BIH prestati da postoji i
nastaće pravna ljuštura od zemlje
Dok je samo Dodikovo suđenje u kojem je optužen za potpisivanje predsjedničkog ukaza kojim
je proglasio važećim dva zakona (Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i Zakon o
neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji RS) kontroverzno i suštinski i
proceduralno, novousvojeni set zakona nije sporan uopšte – isti prosto nisu legalni.
